Povežite se s nama:
 
Poruka

zbornik v 24 b 1 2003

Zbornik, volumen 24. broj 1, 2003.

SADRŽAJ

Prilozi za Savjetovanje:
"Vlasništvo – obveze – postupak"
(Poreč, 3. i 4. travnja 2003.)

Mihajlo Dika,
Žalba protiv presude prema Noveli ZPP-a iz 2003. 

Petar Simonetti
Denacionalizacija – prava i ovlaštenici 

Edita Čulinović Herc,
Prospekt pri javnoj i privatnoj ponudi vrijednosnih papira – Zakon o tržištu vrijednosnih papira i pravci razvoja u europskom pravu 

Silvija Petrić
Odgovornost države za štete od terorističkih akata s osvrtom na presudu Europskog Suda za ljudska prava br. 48778/99 

Meliha Povlakić
Fiducijarno vlasništvo u usporednom pravu i sudskoj praksi 

Dragan Zlatović
Characther Merchandising i žigovnopravna zaštita 

Marko Bevanda
Odgovornost proizvođača za štetu od proizvoda 

Maja Bukovac Puvača
Zaštita kupaca u time-sharing ugovorima prema Smjernici 94/47/EC 

Olga Jelčić,
Fiducijarno vlasništvo u hrvatskom pravu 

Dragutin Ledić,
Vlasništvo u malom i srednjem poduzetništvu

Nada Bodiroga-Vukobrat, Hana Horak
Radni odnosi kod statusnih promjena u europskom pravu

Jozo Čizmić,
O dostavi tužbe na odgovor i presudi zbog ogluhe u svjetlu novele ZPP-a 

Jozo Čizmić
Uvođenje zakonske zaštite topografije integriranih sklopova u hrvatsko pravo

Zvonimir Slakoper
Načelo savjesnosti i poštenja u trgovačkim ugovorima s međunarodnim obilježjem

Stefan Pürner
Reforma njemačkog Građanskog zakonika sa posebnim osvrtom na europske aspekte te reforme

Marko Baretić
Načelo savjesnosti i poštenja u obveznom pravu 

Dario Đerđa,
Pojam i obilježja koncesija 

Andrija Eraković,
Izlučna i razlučna prava u stečaju 

Jasna Brežanski,
Odgovornost države za štetu u slučaju neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja

Načelo savjesnosti i poštenja u obveznom pravu

Mr. sc. Marko Baretić, asistent
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

UDK: 347,441,62
Ur.: 13. siječnja 2003.
Pr.: 5. veljače 2003.
Pregledni znanstveni članak

 

Autor analizira pravnu narav, pojam, odnos prema sličnim institutima, funkcije, sadržaj, pravne posljedice i područje djelovanja načela savjesnosti i poštenja u našem pravu. Pritom se služi povijesnopravnom i usporednopravnom metodom. Autor pristaje uz uvriježeno mišljenje da je to načelo pravni standard kojim se konkretizira glavna činidba u obveznopravnom odnosu, kojim se stranama u tom odnosu nameću neke dopunske obveze te kojim se subjekte ograničava u izvršavanju njihovih prava. Izražava, međutim, određene rezerve u pogledu djelovanja tog načela nakon prestanka ugovornog odnosa te u pogledu stava da se tim načelom korigiraju nepravična rješenja koja proizlaze iz promijenjenih okolnosti. Temeljem analize funkcija tog načela te analize etimologije izraza koji se koriste u stranim pravnim porecima za označavanje tog načela, zaključuje da bi to načelo bilo primjerenije nazivati načelo poštenja i povjerenja.

Ključne riječi: načelo savjesnosti i poštenja, načela obveznog prava, dobra vjera

Odgovornost države za štetu u slučaju neopravdane osude ili neosnovanog uhićenja

Mr. sc. Jasna Brežanski, sutkinja
Vrhovni sud Republike Hrvatske

UDK: 343.159
       347.51::342.2
Ur.: 4. veljače 2003.
Pr.:14. veljače 2003.
Stručni članak

U referatu je prikazan institut odgovornosti države za štetu osobama neopravdano osuđenim ili neosnovano uhićenima, prema odredbama Zakona o kaznenom postupku i Zakona o prekršajima, uz primjenu općih pretpostavki odgovornosti za štetu i naknadu štete.. Polazi se od međunarodnih izvora prava i ustavnih načela čiju razradu nalazimo u zakonskim odredbama.Građanskopravni elementi te odgovornosti razmotreni su i sa stajališta građanskopravne zaštite, pri čemu je korištena kako novija tako i starija, ali još uvijek, aktualna sudska praksa.

Ključne riječi: neopravdana osuda, neosnovano uhićenje, naknada štete.

Reforma njemačkog Građanskog zakonika sa posebnim osvrtom na europske aspekte te reforme

Dr. Stefan Pürner, odvjetnik
Nürnberg

UDK: 366.5::061.1EU(430)
       347.4/.5::061.1EU(430)
Ur.: 20. siječnja 2003.
Pr.:19. veljače 2003.
Pregledni znanstveni članak

Članak daje prikaz nedavne reforme njemačkog Građanskog zakonika (BGB-a). U prvom dijelu članak predstavlja povijest te reforme, koja se sastoji iz dva dijela: ostvarenja već dugo planiranih izmjena i dopuna odredaba BGB-a i implementacije zahtjeva određenih smjernica Europske zajednice o zaštiti potrošača instrumentima obveznog prava. Spomenuta implementacija dokazuje da su nacionalni zakonodavci država članica izgubili jedan dio svog suvereniteta. Osim toga, ona je primjer za činjenicu da europsko pravo postaje sve važnije i za civiliste, pa i kada se oni bave samo nacionalnim obveznim pravom. Stoga svaki pravnik neke države članice treba znati i posebnosti europskog prava, odnosno onih odredaba nacionalnog prava koje su donijete implementacijom smjernice (posebice načelo tumačenja takvih odredaba u skladu sa smjernicom, koje predstavlja jednu dodatnu metodu tumačenja normi "s europskim korenima"). Isto vrijedi i za pravnike u ovim državama koje tek namjeravaju postati države članice. Međutim, europeizacija obveznog prava radi zaštite potrošača dosadašnjim smjernicama je tek početak jedne šire europeizacije obveznog prava. Naime, u pripremi je jedan jedinstveni europski kodeks ugovornog prava, koji će, ovisno o rezultatu rada, ili u cjelini nadomjestiti nacionalna ugovorna prava ili, što se čini vjerojatnije, dopustiti državama članicama još prostora za dodatno reguliranje ugovornog prava. 

Ključne riječi: pravo europske zajednice, njemačko pravo, harmonizacija nacionalnog prava, reforma obveznog prava, smjernice/direktive, zaštita potrošača, ugovor o prodaji, zastara

Izlučna i razlučna prava u stečaju

Mr. sc. Andrija Eraković, sudac
Vrhovni sud Republike Hrvatske

 UDK: 347.739
Ur.: 3. siječnja 2003.
Pr.: 10. veljače 2003.
Pregledni znanstveni članak

Daje se prikaz izlučnih i razlučnih prava i pravnog položaja izlučnih i razlučnih vjerovnika u stečajnom postupku. Nakon uvodnih napomena u drugom dijelu članka raspravlja se o izlučnom pravu i izlučnim vjerovnicima, s posebnim osvrtom na predmet izlučnog prava i pravnu osnovu za izlučenje predmeta iz stečajne mase, a izlaže se i ono što je bitno za ostvarivanje izlučnog prava, o naknadi za izlučna prava i o pravnom položaju izlučnih vjerovnika u slučaju prodaje imovine dužnika kao cjeline. U preostalom većem dijelu članka određuje se pojam razlučnih vjerovnika i ono što ih razlikuje od ostalih kategorija vjerovnika stečajnoga dužnika. U okviru toga posebno se razmatra položaj fiducijarnih vjerovnika kao specifičnih razlučnih vjerovnika. Izlažu se pojedina prava razlučnih vjerovnika u stečajnom postupku; ovlaštenje za pokretanje stečajnoga postupka, prijavljivanje razlučnih prava, pravo sudjelovanja u tijelima stečajnoga postupka ( posebno pravo glasa u skupštini vjerovnika), prava razlučnih vjerovnika u slučaju prodaje imovine dužnika kao cjeline, te pravni položaj stečajnih vjerovnika u postupku prihvaćanja stečajnog plana. Značajno mjesto zauzima prikaz ispitivanja razlučnih prava i utvrđivanja, odnosno osporavanja tih prava na ispitnom ročištu. Na kraju se daje prikaz unovčenja predmeta na kojima postoji razlučno pravo i namirenje razlučnih vjerovnika, posebno namirenje dijela tražbine koja nije osigurana razlučnim pravom.

Ključne riječi: Razlučno pravo, razlučni vjerovnici, izlučno pravo, izlučni vjerovnici, tražbina, stečajna masa, prijava razlučnog prava, namirenje, založno pravo, založni vjerovnici, fiducijarni vjerovnici, pravo retencije, pravo namirenja, unovčenje predmeta.

Načelo savjesnosti i poštenja u trgovačkim ugovorima s međunarodnim obilježjem

Dr. sc. Zvonimir Slakoper, docent
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

UDK: 347.441.62
        347.74
        341.94
Ur.: 28. studenog 2002.
Pr.: 16. siječnja 2003.
Pregledni znanstveni članak

Načelo savjesnosti i poštenja postoji među načelima građanskih zakonika čitavog niza zemalja i u značajnom broju tih zemalja predstavlja jedno od temeljnih načela ugovornog prava. Imajući u vidu takav položaj ovog načela u nacionalnim pravnim poretcima, ovaj rad istražuje njegovo postojanje i primjenu u trgovačkim ugovorima s međunarodnim obilježjem. S obzirom na vrlo široki krug zemalja koje su strane Konvencije UN-a o međunarodnoj prodaji robe, postoji značajna vjerojatnost da će se u velikom broju stvarnih slučajeva međunarodne prodaje primijeniti upravo ta konvencija. Slijedom toga prikazano je načelo savjesnosti i poštenja u poredbenoj literaturi koja obrađuje ovo načelo u spomenutoj konvenciji, a također i pojavni oblici povrede ovog načela u sudskoj i arbitražnoj praksi. Kako elastična formulacija načela savjesnosti i poštenja u Konvenciji UN-a o međunarodnoj prodaji robe otvara prostor primjeni nacionalnih prava, načelo savjesnosti i poštenja dalje je prikazano iz perspektive hrvatskog, engleskog, njemačkog i švicarskog prava, kao i prava u SAD-u. Uočeno je kako zemlje civil law ovo načelo uzimaju kao temeljno ili jedno od temeljnih načela ugovornog prava, koje se primijenjuje već od pregovora, pa do konca ispunjenja ugovornih obveza, dok englesko pravo to načelo - kao općenito - ne poznaje. Pravo u SAD-u odstupa od ovog tradicionalnog pristupa common lawa i glede postupanja suugovaratelja nakon sklapanja ugovora, približava se civil lawu, ali glede ponašanja tijekom pregovora zadržava tradicionalnu poziciju common lawa. Tamo gdje postoji i primjenjuje se, ovo načelo unosi metajuridičke elemente u primjenu prava, odnosno otklanja formalističku primjenu propisa onda kad je ponašanje ugovorne strane protivnog odgovarajućim etičkim shvaćanjima. 

Ključne riječi: načelo savjesnosti i poštenja, Treu und Glauben, Good faith, trgovački ugovori s međunarodnim obilježjem, Konvencija UN-a o međunarodnoj prodaji robe, hrvatsko pravo, englesko pravo, njemačko pravo, pravo u SAD-u, švicarsko pravo.

Pojam i obilježja koncesija

Mr. sc. Dario Đerđa, asistent
Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci

UDK: 35.078.6
Ur.: 24. siječnja 2003.
Pr.: 10. veljače 2003.
Pregledni znanstveni članak

Cilj je rada odrediti pojam koncesije u pravnoteorijskom i normativnom značenju, kako u Hrvatskoj tako i u nekoliko država kontinentalnoga pravnog kruga. Autor ujedno izvodi i neka obilježja koja ovaj pravni institut razlikuju od drugih te na kraju povlači razliku između koncesija i nekih srodnih pravnih instituta, kao npr. ugovora o zajedničkom pothvatu, ugovora o podjeli proizvodnje te ugovora o izvođenju radova i pružanju usluga.

Ključne riječi: koncesija

 
.