UDK: 347.447.5(497.5)
       347.426.6(497.5)
Ur.: 20. studenog 2003.
Pr.: 10. siječnja 2004.
Izvorni znanstveni članak

Prema odredbama čl. 121. st. 1. i 3. Zakona o obveznim odnosima kod ugovora s naknadom svaki ugovaratelj odgovara za materijalne nedostatke svog ispunjenja i na to se primjenjuju odredbe o odgovornosti prodavatelja. Kako su time odredbe o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke inkorporirane u opći dio Zakona o obveznim odnosima, kako su odredbe o odgovornosti prodavatelja primjerene obvezi predaje stvari, te kako obveze dužnika u raznim vrstama ugovora ne podrazumijevaju uvijek obvezu predaje stvari, postoji potreba prilagođavanja odredbi o odgovornosti prodavatelja obvezama u drugim ugovorima odnosno drugim oblicima obveza. Imajući to u vidu u radu se raspravljaju mogućnost i način primjene odredbi o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke na druge oblike obveza, tj. na obveze činjenja, propuštanja i trpljenja. Drugim riječima, odredbe o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke dovode se na općeniti nivo potreban da bi se one na odgovarajući način primijenile na razne vrste ugovora odnosno obveza i u tom smislu prilagođavaju zahtjevu za primjenom i na druge vrste ugovora, a ne samo na ugovor o prodaji. Pritom je korištena dostupna domaća literatura i sudska praksa, te poredbeni propisi i literatura.

Ključne riječi: obvezno pravo, ugovori, odgovornost za materijalne nedostatke, ugovor o prodaji, razne vrste ugovora, pojam materijalnih nedostataka, pretpostavke odgovornosti za nedostatke, obavještavanje o nedostacima, zahtjev za ispunjenje, raskid ugovora zbog nedostataka, sniženje cijene, naknada štete zbog nedostataka, prestanak odgovornosti za nedostatke.

UDK: 347.772
Ur.: 7. siječnja 2004. 
Pr.: 23. siječnja 2004.
Pregledni znanstveni članak

Žig jest bilo koja riječ, ime, simbol, obličje, slogan, trodimenzionalni oblik ili njihova kombinacija koja identificira i razlikuje robe ili usluge jednog poduzetnika od drugih roba ili usluga drugog poduzetnika.

Novi zakon na snazi u Republici Hrvatskoj je Zakon o žigu iz 2003. godine, koji regulira sva pitanja upravnopravne, građanskopravne i kaznenopravne zaštite žiga. 
Novi zakon je usklađen sa europskim žigovnim pravom. Zakon sadrži odredbe o uvjetima opoziva registriranog žiga. Ako, u razdoblju od 5 godina nakon registracije, nositelj žiga stvarno ne uporabi žig za registrirane robe ili usluge, ili suspendira uporabu žiga u neprekidnom razdoblju od 5 godina, žig potpada pod sankcije predviđene zakonom.

Ključne riječi: žig, opoziv, neuporaba, stvarna uporaba.

UDK: 347.51:342.1
Ur.: 30. prosinca 2003.
Pr.: 4. veljače 2004.
Pregledni znanstveni članak

Analiza problema pokazuje da je naziv rada preuzak za sadržaj kojeg smo željeli iznijeti. Ne omogućava na primjer obradu pitanja odgovornosti države za rad sudova (koji, dakako, ne ulaze u sustav upravne vlasti). 

Bolji bi naziv bio taj koji bi govorio o odgovornosti za rad "državnih organa". No to onda uključuje i analizu odgovornosti organa zakonodavne vlasti, što nam nije bilo namjera činiti.
Izvršena usporedba sa stanjem zakonodavstva i prakse u drugim državama (Austrije, Italije, bivše Jugoslavije, USA) pokazuje da hrvatsko prava čak (normativno) strože regulira odštetnu odgovornost države za rad organa uprave.
No, to je regulacija preuzeta uglavnom iz bivše države gdje je ta regulacije više služila kao fasada nego kao stvarni izraz odgovornosti države.
Plediramo na (veću) suradnju građanskog i upravnog prava kako bi (znanstvenom sinergijom) došli do novih, boljih i pravno korektnijih rješenja u ovoj oblasti.

Ključne riječi: država, odgovornost države, šteta, organi uprave, nezakonit ili nepravilan rad organa uprave, odgovornost države za rad sudova.

UDK:347.232.1
347.447.031
Ur.: 14. siječnja 2004.
Pr.: 5. veljače 2004.
Pregledni znanstveni članak

U ovom radu pokušano je na sažet način obraditi problematiku zaštite od evikcije. Odmah na početku treba razgraničiti dva pojma: a to su evikcija i zaštita od evikcije. Evikcija predstavlja pravni akt trećega, koji je usmjeren protiv stjecatelja prava (kojeg je stekao od otuđivatelja) sa ciljem da stjecateljevo pravo ograniči, umanji ili oduzme. Zaštita od evikcije predstavlja određena subjektivna prava stjecatelja prema otuđivatelju, kada je prema njemu istaknut evikcijski zahtjev (akt). Sadržaj je tih subjektivnih prava stjecatelja da mu otuđivatelj pruži zaštitu od pravnih pretenzija trećega, a ako u tome ne uspije, onda pravo zahtijevati raskid ugovora (ukoliko ne dođe do raskida ugovora po samom zakonu), zahtijevati povrat plaćene naknade (cijene) za evincirano pravo (stvar ako se radi o kupoprodaji), naknadu štete i troškova.

Bilo je također važno raspraviti i o odnosu pravila stvarnog prava koja se odnose na zaštitu prava vlasništva i stjecanje stvarnih prava s povjerenjem u pravni promet i pravila o zaštiti od evikcije.

Ključne riječi: evikcija, zaštita od evikcije, dobra vjera, pokretnine, nekretnine, pravne posljedice evikcije.

UDK: 340.5:347.72.036
Ur.: 3. prosinca 2003.
Pr.: 18. veljače 2004.
Pregledni znanstveni članak

U ovom radu autor kritički analizira postojeća zakonodavna rješenja problema korporacijskog upravljanja, posebno imajući u vidu rješenja relevantnih usporednih zakona razvijenih zemalja. Problem korporacijskog upravljanja naročito je aktualan u kotiranim dioničkim društvima. Nekoliko aspekata iz ove oblasti autor posebno aktualizira. Prvo, autor konstatira da je trend jačanja upravno-izvršne sfere vlasti u ovim društvima pred ozbiljnom krizom sa stanovišta evidentnog otuđivanja od vlasnika kapitala. Drugo, smatra da se otuda nalazimo pred jednim reverzibilnom procesom ponovnog jačanja demokratizma ovih društava, što po svojoj logici zahtijeva jačanje pozicije skupštine dioničara. Treće, autor zauzima stajalište da je najkritičnija zona korporacijskog upravljanja kontrolna zona upravno-izvršne vlasti, gdje se ekonomija po tko zna koji put po sličnosti procesa približava istim potrebama u političkoj sferi. U tom smislu autor analizira domete nekih "starih" instituta monitoringa upravno-izvršne sfere vlasti, mogućnosti njihove adaptacije novim potrebama (nadzorni odbor, revizor, skraćivanje mandata, fleksibilnost opoziva, jačanje ingerencija skupštine dioničara), kao i pravni profil i moguće domete nekih novih instituta monitoringa (nezavisni direktori, nezavisni komiteti, nezavisni revizori, povjerenici skupštine, jačanje prava manjinskih dioničara, preuzimanje značajnog ili većinskog paketa dionica, jačanje odgovornosti uprave i izvršnih direktora, jačanje instituta transparentnosti poslovanja dioničkih društava, posebno kotiranih i slično). Najzad, autor analizira i prednosti i nedostatke tzv. čistih jednodomnih ili dvodomnih sistema uprave dioničkih društava, kao i nekih njihovih mješovitih oblika, s konačnim zaključkom da zakonodavac ne bi trebao nametati jedan model uprave, bilo jednodomni (upravni odbor s izvršnim direktorima) ili dvodomni (upravni odbor s izvršnim direktorima i nadzorni odbor), već bi trebao prepustiti samim dioničkim društvima (praktično dioničarima) da izaberu, polazeći od svih svojih specifičnosti, model koji smatraju da njima najviše odgovara. 

Ključne riječi: korporacijsko upravljanje, upravni odbor, nadzorni odbor, nezavisni komiteti, mandat, odgovornost, skupština dioničara.

UDK: 347.453(497.5)  
Ur.: 26. siječnja 2004.
Pr.: 23. veljače 2004.
Pregledni članak

U referatu je dat prikaz odredaba Zakona o najmu ("Narodne novine", broj 91/96. i 48/98.) kojima se uređuje pravni položaj zaštićenog najmoprimca, s naglaskom na ona pitanja koja su se u praksi pokazala kao značajna i sporna. Sukladno tome obrađena su pitanja zasnivanja najma, subjekata ugovora o najmu, sadržaja i oblika ugovora i prestanak ugovora. Posebno je ukazano na pitanja koja su raspravljana na Zajedničkom sastanku predstavnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske i županijskih sudova, zatim na situaciju nastalu nakon što je Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo neke odredbe Zakona o najmu, a dat je osvrt i na predložene izmjene i dopune Zakona o najmu u dijelu u kojem se odnose na zaštićenog najmoprimca. 

Ključne riječi: najam stana, zaštićeni najmoprimac.