UDK: 347.921.8
        378.12:378.634(497.5)
Pregledni znanstveni članak

Namjera je ovog rada istražiti mogućnosti pružanja (besplatne) pravne pomoći u kontekstu djelovanja neprofitnih organizacija. U prvom dijelu rada ukratko definiramo pojam neprofitnih organizacija budući da upravo njih uzimamo kao okosnicu daljnjeg razmatranja tematike. U drugom dijelu prikazujemo postojeći zakonski okvir pružanja pravne pomoći. Raspravljamo o pitanju ovlaštenja za pružanje pravne pomoći i ukazujemo na najnovije izmjene odredbi Zakona o parničnom postupku o punomoćniku koje drastično sužavaju krug mogućih ovlaštenika pružanja ovog oblika pravne pomoći. Ovdje također razmatramo i mogućnost dobivanja besplatne ili "jeftinije" pravne pomoći od odvjetnika. Treći dio razmatra pravne probleme koje imaju pojedine neprofitne organizacije. Daljnja dva dijela odnose se na dosadašnja iskustva pružanja pravne pomoći samih neprofitnih organizacija i to, prvo, RI-Centra i, drugo, Pravnog fakulteta u Rijeci, u sklopu izbornog predmeta četvrte godine studija - Klinika za građansko pravo. U zadnjem dijelu iznosimo prijedloge koji imaju zajednički cilj olakšati i povećati mogući udio doprinosa neprofitnih organizacija u zadovoljavanju nesumnjivo velike potrebe za specifičnom, ali i besplatnom (odnosno "jeftinijom") pravnom pomoći u Republici Hrvatskoj. 

Ključne riječi: pravna pomoć, neprofitne organizacije, nevladine organizacije, besplatna pravna pomoć, RI-Centar, Klinika za građansko pravo.

UDK: 341.492.2::327
Stručni članak

Članak kritički analizira negativan stav Sjedinjenih Američkih Država (SAD) prema Međunarodnom kaznenom sudu (Sud), te posljedice takvog stajališta na učinkovitost i integritet Suda i međunarodnog pravnog poretka. Članak razmatra rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, kojima se članovi mirovnih snaga UN-a izuzimaju iz nadležnosti Suda (a donesene su na prijedlog i inzistiranje SAD-a), te bilateralne ugovore koje SAD sklapa s državama svijeta, a kojima se američki državljani izuzimaju iz nadležnosti Suda. Članak tvrdi da ovakvi postupci SAD-a, čiji je cilj uspostava dva paralelna sustava međunarodne pravde (jedan kojih bi vrijedio za američke državljane, a drugi za ostatak svijeta), umanjuju jednu od najbitnijih karakteristika Suda, naime, njegov širok jurisdikcijski opseg i potencijalnu univerzalnu nadležnost. Postupci SAD-a šalju poruku da načela jednakosti pred zakonom, vladavine prava i zaštite ljudskih prava nisu univerzalne vrijednosti. Postupci SAD-a, na taj način, mogu imati ozbiljne posljedice za kredibilitet i učinkovitost Suda i međunarodnog prava. Međunarodna zajednica mora stoga zauzeti jasan stav protiv takvog ponašanja, a Sud mora obavljati svoje dužnosti neovisno o političkim pritiscima.

Prvi dio članka ukratko opisuje povijesni razvoj odnosa između SAD-a i Suda. Drugi dio analizira rezolucije Vijeća sigurnosti, a treći dio bilateralne ugovore. Članak završava analizom posljedica postupka SAD-a na integritet Suda i međunarodnog pravnog poretka.

Ključne riječi: SAD i Međunarodni kazneni sud, dvostruki kriteriji međunarodne pravde, izuzeće članova mirovnih snaga UN-a od nadležnosti Suda, Rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a 1422(2002), 1487(2003) i 1497(2003), izuzeće američkih državljana od nadležnosti Suda, bilateralni ugovori o imunitetu, legalnost i posljedice američkih akcija.

UDK: 341.225 GROTIUS, H. 
        341.222 SELDEN, J.
Pregledni znanstveni članak

Autor izlaže nauk dvojice znamenitih pravnika 17. i 18. stoljeća o pravu država na upotrebu i iskorištavanje mora: Nizozemca Huga Grotiusa i Engleza Johna Seldena. Hugo Grotius, koji se u znanosti smatra začetnikom novovjeke škole prirodnoga prava, a također i ocem modernoga međunarodnoga prava (jer je u svojemu djelu De iure belli ac pacis, 1625., prvi izložio sveobuhvatan sustav međunarodnoga prava) zalagao se za slobodu mora. U djelu Mare liberum (napisanom 1604./5., pronađenom tek 1868.), kritizirao je španjolske i portugalske zahtjeve za vlašću na širokim morskim prostranstvima. On je, u skladu s interesima Nizozemske i drugih pomorskih sila toga vremena, branio načelo slobode plovidbe.

Autor se koristio izdanjem iz 1916. Grotiusova antologijskoga djela u prijevodu na engleski. More je Grotius podijelio u dva osnovna dijela s obzirom na pravni status. Izvan obalnoga mora je otvoreno more, za koje u punoj mjeri vrijedi maksima "upotreba mora pripada svima".

Nasuprot Grotiusu, John Selden se u djelu Mare clausum založio za tzv. "zatvorena mora", tj. mora koja bi pripadala u cijelosti ili dijelom pojedinim državama. U skladu sa zahtjevima vremena, posebice razvojem masovne proizvodnje dobara i proširenom međunarodnom trgovinom, pobijedilo je shvaćanje Grotiusa.

Sukobljena su teorijska shvaćanja postala klasični dijelovi povijesti međunarodnoga prava mora i njenim najslikovitijim isječkom. Grotiusovo učenje održalo se u međunarodnome pravu mora sve do sredine dvadesetoga stoljeća. Unošenjem u međunarodno pravo novih instituta epikontinentskog pojasa i gospodarskog pojasa, klasične slobode otvorenoga mora i ogromna morska prostranstva otvorenoga mora znatno su sužena.

Ključne riječi: Slobodno more, Grotius, Zatvoreno more, Selden. 

UDK: 347.721(497.4)
339.13
Stručni članak

Glavne značajke suvremenih teorija i tendencija u korporacijskom upravljanju u tranzicijskim gospodarstvima

Članak daje pregled recentne literature iz područja korporacijskog upravljanja i nastoji dati odgovor na pitanje što je korporacijsko upravljanje i koji je njegov oblik učinkovit na način da doprinosi ispunjenju obećanja danog subjektu koji je investirao u određenu pravnu osobu te koji oblik korporacijskog upravljanja povećava bruto nacionalni proizvod (BNP), odnosno utječe na dobrobit određenog društva.
Članak zaključuje da postoje četiri ključna uvjeta koji utječu na opseg, distribuciju i učinkovitost ex post kvazirenti, pa stoga i na djelotvornost korporacijskog upravljanja u trgovačkim društvima: ex ante učinkovita motivacija, uspješni pregovori za ex post distribuciju kvazirenti, učinkovita raspodjela rizika te opseg i kvaliteta prava kao i učinkovitost njihove zaštite. Dioničari mogu očekivati učinkovitost društva i visoke kvazirente koje doprinose dobrobiti svakog gospodarstva samo ako su navedeni uvjeti usklađeni u okviru djelatnosti društva te s pravnom i institucionalnom sredinom u kojoj društvo djeluje. Stoga je za svako društvo koje želi poboljšati svoje gospodarsko stanje važno stvoriti podržavajući pravni okvir u kojem su troškovi poslovanja niski, prava uspješno zaštićena a struktura tržišta omogućava dobru raspodjelu rizika, što sve doprinosi djelotvornom korporacijskom upravljanju trgovačkim društvima, pa tako i većoj primamljivosti osnivanja trgovačkih društva.

Ključne riječi: korporacijsko upravljanje, trgovačka društva, kvazirente, učinkovita raspodjela rizika, učinkovitost, kvantiteta i kvaliteta prava, dobrobit.

UDK: 343.26::343.2/.7(497.5)(094.5)Pregledni znanstveni članak

Relativno je malo znanstvenih i stručnih radova koji obrađuju temu zakonskog propisivanja kazne zatvora. Ne ulazeći a priori podrobnije u razloge zašto je tome tako, valja se zadržati na konstataciji da u hrvatskoj znanstveno-stručnoj bibliografiji posljednji rad ove vrste datira iz kasnih osamdesetih godina prošlog stoljeća i od onda se o tome više nije pisalo. To bi trebalo značiti da je odnosna tema apsolvirana i da više nema potrebe njome se posebno baviti. No je li stvarno tako? Analiza sustava sankcija Kaznenog zakona (s osvrtom na posljednju, ukinutu novelu) pokazuje da to nije slučaj. Koji su onda stvarni razlozi njezinom zanemarivanju i s kakvim posljedicama?

Ključne riječi: kazneno pravo, kriminalna politika, zakonsko propisivanje kazne 

UDK: : 349.23(430)
Pregledni znanstveni članak
 

U radu se analizira stajalište njemačke teorije i sudske prakse o problemu ograničenja odgovornosti posloprimca za štetu koju na radu ili u svezi s radom uzrokuje poslodavcu. Razmatraju se nedostaci primjene općeg, građanskog prava te razlozi i način ograničenja te odgovornosti u radnom pravu, posebice u svjetlu reforme njemačkog obveznog prava 2002. godine. Posebno se obrađuje stupnjevanje krivnje kao osnova za ograničenje odgovornosti te teorijska objašnjenja tih ograničenja. 

Ključne riječi: odgovornost za štetu, posloprimac, poslodavac, reforma obveznog prava, Njemačka.