Povežite se s nama:
 
Poruka

Stjecanje imovine (vlasništva) u bračnoj i izvanbračnoj zajednici

Dr. sc. Vlado Belaj, redoviti profesor 
Pravni fakultet Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku 
UDK: 347.626.1
Prethodno priopćenje

Imovinski odnosi bračnih i izvanbračnih drugova oduvijek su stvarali brojne dvojbe u sudskoj praksi, ali i u javnosti općenito. S općim pojmom imovine u obiteljskom je pravu ponajviše povezan pojam bračna stečevina. Bračna je stečevina suvlasništvo bračnih drugova na jednake dijelove. Rad je nužan čimbenik stjecanja bračne stečevine, no nije značajna vrsta rada, rezultati i trajanje rada. Trajanje bračne zajednice također je bitan sastojak stjecanja bračne stečevine, a treba ga razlikovati od trajanja braka. Bračnu stečevinu čine ukupnost stvarnih prava i obveznopravnih zahtjeva, ali ne i obveze koje prema trećim osobama imaju bračni drugovi. Obveze su teret bračne stečevine, ali ne i njezin sastavni dio. 
U vlastitu imovinu bračnih drugova ubraja se ono što je stečeno prije braka i nakon prestanka bračne zajednice, kao i za vrijeme trajanja bračne zajednice, ali ne radom.
Izvanbračna se zajednica odnosi na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.
Bračni ugovor može poslužiti kao koristan instrument onim bračnim drugovima koji žele izmijeniti zakonski bračno imovinski režim.
Ako bračni ugovor sadrži samo imovinskopravne elemente, a njegov je smisao prvenstveno urediti imovinskopravne odnose, to može neopravdano u drugi plan staviti sve ostale odnose koji postoje između bračnih drugova. Uz preciznije zakonsko određivanje mogućega sadržaja bračni bi ugovor dokazao opravdanost postojanja i vjerojatno se i u praksi više koristio. 

Ključne riječi: imovina, vlasništvo, rad, bračna zajednica, izvanbračna zajednica, bračna stečevina, bračni ugovor, suvlasništvo.

 

 
.