Povežite se s nama:
 
Poruka

Preddiplomski stručni studij - Upravni studij

Završetak studija

Studij završava izradom i obranom završnog rada. Predmet i opseg završnog rada određuje se zadatkom koji student definira uz pomoć mentora. Završni rad student je obvezan usmeno obraniti pred Povjerenstvom za ocjenu i obranu završnog rada, koje se sastoji od najmanje tri člana, od kojih je jedan mentor rada.

Struktura studija

Studij je ustrojen kao trogodišnji, kroz šest semestara. Tijekom Studija student pohađa 27 obveznih kolegija, od kojih pet u prvom semestru, pet u drugom semestru, pet u trećem semestru, pet u četvrtom semestru, pet u petom semestru te dva u šestom semestru. Ovim kolegijima student stječe temeljna znanja, vještine i kompetencije koje se odnose na ustroj i funkcioniranje sustava državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i javnih službi u cjelini, ekonomike i financiranja sustava javne uprave, postupanja javne uprave, donošenja pojedinačnih i općih odluka u javnoj upravi, prava, obveza i odgovornosti koje proizlaze iz radnih odnosa u javnoj upravi te koja se odnose na primjenu upravnog prava Europske unije na pravne situacije nastale u domaćem pravnom sustavu. U drugom i četvrtom semestru student izrađuje po jedan seminarski rad, kojim dokazuje osposobljenost dubinski proanalizirati zadanu temu i/ili samostalno riješiti praktični zadatak. U petom semestru student upisuje dva izborna kolegija kojima se usmjerava u upravno područje za koje pokazuje najveći interes. Izborne kolegije student odabire prema vlastitoj želji u skladu s ograničenjem broja studenata u studijskoj grupi. Kao jedan izborni kolegij, uz suglasnost prodekana za stručni studij student može izabrati i pohađati jedan od kolegija s liste izbornih kolegija Sveučilišnog integriranog preddiplomskog i diplomskog studija prava na Pravnom fakultetu u Rijeci ili drugog studijskog programa na Sveučilištu u Rijeci ili drugom sveučilištu, ako kolegij nosi 3 ili više ECTS bodova i ako se utvrdi da će student time specifičnije usmjeriti znanje, vještine i kompetencije potrebne za rad u javnoj upravi.
 
Satnica nastave za izvanredne studente prilagođena je zaposlenim studentima, a svaki će se kolegij realizirati koncentriranom nastavom u poslijepodnevnim satima te subotom ujutro. Na predavanjima se sustavno iznose pravne i upravne teorije te rješenja sadržana u pravnoj regulativi te sudskoj i upravnoj praksi, a posebno težište stavlja se na metode upravnoga ustroja, komuniciranja, postupanja i poslovanja. Vježbe čine didaktičku cjelinu s pripadajućim kolegijem, uvjet su polaganja ispita i dijelom su ECTS strukture pripadajućeg kolegija. Vježbe se sastoje od obrade praktičnih zadataka u cilju neposrednog upoznavanja studenata s djelovanjem javnopravnih tijela. Seminar  je samostalni kolegij koji nije uvjet polaganja istoimenoga kolegija. Seminarska nastava  podrazumijeva dublje upoznavanje studenata s materijom pojedinoga kolegija i uvođenje studenata u metodologiju stručnoga rada. Na vježbama i seminarima poseban naglasak stavlja se na analizu praktičnih slučajeva, rasprave te timski i individualni rad. Praktikum se provodi na način mentorsko-konzultativnog rada sa studentom koji obuhvaća praktično rješavanje zadanog problema uz samostalnu pripremu te završnu prezentaciju. Od studenta se zahtjeva redovita prisutnost na nastavi, aktivno sudjelovanje i savladavanje gradiva, a kao mogući oblici sudjelovanja u nastavi predviđeni su samostalno rješavanje zadataka, izlaganje referata, korištenje Interneta i ostalih medija i sl. Nakon odslušanog kolegija student polaže pisani, pisano-usmeni ili usmeni ispit.
 
U šestom semestru student obavlja Stručnu praksu u tijelu državne uprave ili drugom državnom tijelu odnosno u jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave u trajanju od deset radnih dana. Student, uz posebnu suglasnost prodekana za stručni studij Stručnu praksu može obaviti i u javnoj ustanovi, komunalnom ili drugom trgovačkom društvu, odvjetničkom i javnobilježničkom uredu ili drugoj organizaciji u kojoj se obavljaju upravni poslovi. Studenti moraju položiti sve obvezne i odabrane izborne kolegije iz Studijskog programa. U šetsom semestru student ujedno odabire temu i mentora završnog rada, a koji može biti iz područja obveznih kolegija te izbornih kolegija koje je student na Studiju pohađao. Studij završava izradom i obranom završnog rada. Time student na Studiju ukupno stječe 180 ECTS bodova.
 
Ritam studiranja i obveze studenta propisane su Pravilnikom o studijima Sveučilišta u Rijeci te Pravilnikom o studiju Pravnog fakulteta u Rijeci. Student će ostvariti potrebne ECTS bodove polaganjem ispita iz obveznih i izbornih kolegija, uspješno obavljenim seminarskim obvezama i uspješno obavljenom Stručnom praksom te izradom i obranom završnog rada.

Ishodi učenja, znanja, i vještina stečene završetkom studija

Program ovoga Studija pokriva cjelokupno područje rada javne uprave upravnih generalista te neka posebna područja djelovanja javne uprave. Osmišljen je tako da se studentima omogući stjecanje temeljnih teorijskih i praktičnih znanja kojima se osposobljavaju za samostalno obavljanje poslova u državnoj upravi, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, nevladinim organizacijama, političkim strankama itd.
 
Program ovoga Studija upoznaje studente s temeljnim pravnim i upravnim pojmovima prava te ustrojem i funkcioniranjem države, upoznaje ih s osnovnim pravnim, a posebno upravnopravnim teorijama organizacije i upravljanja, poslovanjem i arhivistikom u javnoj upravi te upotrebom informacijskih tehnologija u svakodnevnome radu. Poseban naglasak stavlja na upravnopravne kolegije koji izučavaju osnovne i specifične metode rada i odlučivanja u državnoj upravi i lokalnoj i područnoj samoupravi, ali i drugim državnim tijelima. Naglasak se stavlja i na funkcioniranje javnoga sektora u cjelini, pa tako još posebno i na ustroj i rad javnih ustanova i komunalnih trgovačkih društava, baš kao i na udruge koje djeluju u javnome sektoru i političke stranke. Pri tom se izučavaju i radni odnosi u javnoj upravi, ali i odgovornost javne uprave za štetu te njezine građanskopravne ovlasti. Naglasak se stavlja i na odgovarajuća specijalistička znanja usmjerena uz vođenje poreznoga postupka, carinskoga postupka, ali i područja iznimno važnih za rad javne uprave danas kao što je to slučaj s zaštitom okoliša, upravljanjem pomorskim i drugim općim i javnim dobrima, prekršajima te posebnim znanjima potrebnim za obavljanje poslova u području kriminalistike ili diplomatskih i konzularnih poslova. Na Studiju se posebna pozornost posvećuje i interdisciplinarnim znanjima studenata, a što je posebno izraženo kroz kolegije koji se isključivo ili dijelom odnose na područje ekonomije, sociologije, informatike i sl.
 
Po završetku Studija student će steći opće upravne kompetencije te će biti sklon povezivanju općih upravnih kompetencija sa specifičnostima koje se javljaju u nekim posebnim upravnim područjima. Završetkom Studija student stječe specifična sintetička znanja ustroja i funkcioniranja javne uprave u cijelosti, prihodovnog i rashodnovnog modela financiranja ovoga sustava, uloge normativnih izvora, ali i sudske i upravne prakse i nepisanih pravnih načela u rješavanju upravnih stvari, utjecaja europskog prava na domaći pravni sustav javne uprave, temeljne radne odnose u javnom sektoru te nove mehanizme javnog upravljanja. Time se studentu omogućuje stjecanje svih potrebnih znanja za obavljanje poslova upravnoga generalista.
 
Završetkom ovoga Studija student očekivano stječe sljedeća znanja, vještine i kompetencije:

  • Opisati i objasniti ustroj i funkcioniranje sustava javne uprave
  • Usporediti i razlikovati pozitivnopravnu regulativu državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima te pravnih osoba koje obavljaju javnu službu u Republici Hrvatskoj
  • Usporediti odnos javne uprave i političke vlasti te definirati temeljne političke sustave
  • Razlikovati i usporediti temeljne pojmove, načela, izvore i institute u javnoj upravi
  • Objasniti i usporediti institute materijalnog i postupovnog prava relevantne za obavljanje upravnih poslova
  • Prepoznati i objasniti međuodnos međunarodnog, europskog i nacionalnog prava te zaključiti koje pravo primijeniti u konkretnom slučaju
  • Klasificirati situacije u društvu odgovarajućim pravnim pojmovima
  • Protumačiti i primijeniti pravno pravilo
  • Provesti upravni postupak te izraditi i obrazložiti upravni akt
  • Prepoznati utjecaj političkih, povijesnih, ekonomskih i drugih društvenih čimbenika na funkcioniranje javne uprave
  • Identificirati ulogu i značaj drugih disciplina na obavljanje poslova javne uprave
  • Pisano i usmeno se izražavati uz korištenje odgovarajuće pravne terminologije
  • Preuzeti etičku i društvenu odgovornost za izvršavanje povjerenih zadataka

Studenti će biti poticani na preuzimanje odgovornosti tijekom cijelog studija, a posebice za obveze izvršenja preuzetih zadaća za vrijeme samostalnog rada u rješavanju nastavnih zadataka. Studenti će ujedno izgraditi kompetencije samostalnog upravljanja, izvršavanja povjerenih zadataka i kritičkog osvrta na svoj rad.
 

Razlozi pokretanja studija

Razlog pokretanja ovoga Studija je zadovoljavanje potreba tržišta rada za kadrovima u tijelima državne uprave, područne (regionalne) i lokalne samouprave, tijelima pravosuđa, pravnim osobama s javnim ovlastima, kao i u gospodarskim subjektima na prostoru Republike Hrvatske, osobito na područjima Primorsko-goranske, Istarske, Ličko-senjske te dijela Zadarske i Karlovačke županije. U skladu sa svjetskim trendovima i načelima koja se odnose na poseban status, ali i potrebna znanja, vještine i kompetencije državnih i općenito javnih službenika, kontinuirano stručno obrazovati djelatnike javne uprave pokazuje se nužnim, s obzirom da je moderna, racionalna, učinkovita i ekonomična javna uprava nužna pretpostavka funkcioniranja svake državne, područne ili lokalne zajednice. Javna uprava svakodnevno se suočava s brojnim složenim poslovima od općeg društvenog interesa, koje mora zakonito i kvalitetno obavljati kako bi životni standard stanovnika na području njezina djelovanja bio što je moguće viši, a dostupnost javnih usluga ovim osobama što jednostavnija. Kako bi mogla odgovoriti kompleksnim i relativno promjenjivim zahtjevima društva, javna uprava, tj. službenici zaposleni u njoj, trebaju biti dobro upoznati s općim potrebama građana i poduzetnika te sposobni pravovremeno poduzeti mjere koje će doprinijeti gospodarskom boljitku, ali i korištenju socijalnih i drugih prava građana, uz istovremeno zadovoljavanje društvenih potreba zajednice. Pri tome je, s ciljem zaštite prava i pravnih interesa pojedinaca ali i općeg interesa same zajednice, javna uprava u radu vezana načelom zakonitosti, slijedom čega u postupanju primjenjuje brojne nacionalne pravne propise koji uređuju vrlo divergentna upravna područja. Broj pravnih propisa koji uređuju postupanje javne uprave već je danas značajno povećan implementacijom međunarodnih pravnih izvora, a posebice dijela pravne stečevine Europske unije u domaći pravni sustav. Nezakonito postupanje uprave dovodi do značajne anomalije u društvu, koja se očituje u kršenju subjektivnih prava pojedinaca, ali i nanošenju znatne materijalne štete samoj zajednici kojom upravlja. Stoga je zakonito, pravilno, učinkovito i ekonomično obavljanje provedbenih poslova na svim razinama vlasti nužna pretpostavka napretka svake moderne i demokratske države. Poseban razlog pokretanja ovoga Studija ogleda se u namjeri pojedinih ministarstava i državnih ureda Vlade Republike Hrvatske da se stručni prvostupnici javne uprave zaposle na radna mjesta na kojima su trenutno zaposlene osobe sa srednjom stručnom spremom, a sve radi povećanja kvalitete, ali i poboljšanja učinkovitosti rada državne i javne uprave. Ujedno, svjetski trendovi i načela koja se odnose na status javnih službenika, posebno oni u Europskoj uniji, zahtjevaju kontinuirano stručno obrazovanje svih djelatnika javne uprave. Stoga se pokretanje ovoga Studija na ovome prostoru čini uvelike potrebnim.

Studijski program ovoga Studija odgovara općim i specifičnim potrebama za znanjem, vještinama i kompetencijama djelatnika u državnoj upravi, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti ili obavljaju javnu službu, pripremajući ih tako na raznovrsne zadaće kojima u radnome okruženju trebaju odgovoriti. U Studijskom programu posebni naglasak stavlja se na javno pravo, posebno ustavno pravo, upravno pravo i financijsko pravo. Pozornost je posvećena i drugim upravnim i općepravnim znanjima potrebnim za rad u javnome sektoru, baš kao i pojedinim ekonomskim, sociološkim i politološkim pitanjima. Studijski program temelji se na suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama i na njima temeljenim vještinama. U svrhu stvaranja odgovarajuće literature potrebne za pohađanje ovoga Studija, uz upotrebu suvremene znanstvene i stručne domaće i strane literature, nastavnici redovito objavljuju i nove radove temeljene na vlastitim znanstvenim i stručnim istraživanjima.

 

Trajanje studija

Studij traje tri akademske godine, odnosno šest semestara. Nastava na redovitom studiju izvodi se tijekom trideset tjedana u akademskoj godini. Satnica predavanja i vježbi na izvanrednom studiju prilagođena je studentima koji studiraju u dijelu radnoga vremena te ne može biti manja od 50% ukupnog fonda sati nastave predviđenog za redoviti studij. Razdoblje završetka studija je šest godina.

 

Uvjeti upisa

Uvjet za upis na ovaj Studij je uspješno položena državna matura te uspjeh kandidata tijekom srednjoškolskog obrazovanja i uspjeh ostvaren na državnoj maturi na sljedeći način:

1.      Prosjek svih ocjena:                                30 %
2.      Obvezni predmeti:

1.      Hrvatski jezik         B razina           20 %
2.      Matematika            B razina           20 %
3.      Strani jezik             B razina           20 %

3.      Izborni predmeti:

1.      Filozofija                                                    
2.      Logika
3.      Povijest
4.      Politika i gospodarstvo
5.      Sociologija
6.      Psihologija

Najbolji postignuti uspjeh izbornih predmeta vrednuju se s 10 %.

Kandidat ne smije imati status studenta na  preddiplomskom stručnom upravnom studiju. 

Student koji je na nekom drugom pravnom studiju u Republici Hrvatskoj u redovitom roku stekao uvjete za upis u drugu i treću godinu stručnog studija, može nastaviti studij na ovom Fakultetu, ako je u prethodnoj akademskoj godini ostvario 30 ili više ECTS bodova. O pravu studenta na prijelaz na ovaj Studij odluku donosi dekan.
 
Student koji je prekinuo studij može, na vlastiti zahtjev koji se Uredu za studente predaje u pisanom obliku, nastaviti ovaj Studij, a sukladno Studijskom programu koji se u tom trenutku izvodi, ako od dana prekida studija do podnošenja zahtjeva nije proteklo više od dvije akademske godine. Student ne može nastaviti prekinuti studij, ako prije prekida studija nije položio nijedan ispit. O pravu studenta na nastavak ovoga Studija odluku donosi dekan.
 

 
.