U radu je dana analiza određivanja naknade za izvlaštenu nekretninu u hrvatskom i usporednom pravu. U tu je svrhu ponajprije ukazano na praktičnu važnost pravnog instituta izvlaštenja. Slijedi kratak opis obilježja i postupka izvlaštenja. Autor zatim prikazuje rješenja određivanja naknade za izvlaštenu nekretninu usvojena u hrvatskom i usporednom pravu, s posebnim osvrtom na određivanje naknade na osnovi tržišne vrijednosti i određivanje tzv. "pravične naknade". Na kraju, ukratko se osvrće na odluku o naknadi. 

Ključne riječi: izvlaštenje, naknada, tržišna vrijednost.

U ovom radu autor je uvodno iznio problematiku pojma, pravne prirode i temeljnih sastojaka tvrtke. Tvrtka je ime pod kojim društvo posluje i sudjeluje u pravnom prometu. Tvrtka trgovačkoga društva mora se jasno razlikovati od tvrtke drugoga trgovca upisane u trgovački registar kod istoga registarskoga suda. Problematiku tvrtke reguliraju brojni domaći i međunarodni propisi. S obzirom na pravnu narav, tvrtka uživa višestruku pravnu zaštitu. Zaštita tvrtke pruža se na temelju Zakona o trgovačkim društvima i drugih propisa. Te se zaštite međusobno ne isključuju, pa se ovlaštenik, ako su za više njih ispunjene pretpostavke, može koristiti najpogodnijom, najčešće onom koja predstavlja manji teret dokazivanja. 
Zaštita prema propisima o trgovačkim društvima podrazumijeva kako sudsku kontrolu osujećivanja situacije da se kod istog suda uz već upisanu tvrtku upiše naknadno ista ili slična tvrtka, tako i daleko širu zaštitu koja nije ograničena postupanjem ex offo i sudskim registrom u kojem je tvrtka upisana. Osim općih propisa o trgovačkim društvima, tvrtka se može štititi i u sklopu propisa koji reguliraju zaštitu od nepoštenog tržišnog natjecanja. Zaštita tvrtke ostvaruje se i prema propisima o intelektualnom odnosno industrijskom vlasništvu. Među pravima intelektualnog vlasništva tvrtka se tako štiti žigovnim pravom. Kod toga je autor elaborirao ključnu razliku između tvrtke i žiga, jer tvrtka predstavlja znak koji ukazuje na određeni gospodarski subjekt, a ne na određenu robu ili uslugu za razliku od žiga. Za razliku od navedenih modaliteta pravne zaštite tvrtke, kaznenopravna zaštita ograničena je samo na teže povrede tvrtke koje su eksplicitno opisane u kaznenom zakonu.

Ključne riječi: tvrtka, žig, trgovačko ime, poslovno ime.

U radu autorica analizira Smjernicu 80/987/EEZ o usuglašavanju prava država članica glede zaštite zaposlenika u slučaju insolventnosti poslodavca i Smjernicu 2002/74/EZ o izmjenama i dopunama Smjernice 80/987/EEZ, dajući raščlambu specifičnih harmonizacijskih metoda u ovoj oblasti. Nadalje analizira polje primjene Smjernica, razine zaštite koje su njima predviđene, jamstvene institucije te judikaturu Europskoga suda. U završnom dijelu rada analizira hrvatska rješenja de lege lata i de lege ferenda. 

Ključne riječi: osiguranje potraživanja radnika, insolventnost, stečaj, radnozaštitno zakonodavstvo, harmonizacija. 

Zakonom o zakupu poslovnog prostora iz 1996. uređeno je zasnivanje zakupa, međusobna prava i obveze stranaka i prestanak zakupa. Uređenje tih odnosa posebnim zakonom smatralo se opravdanim zbog specifičnosti zakupa kad je predmet zakupa poslovni prostor. U referatu se razmatraju pojedina pitanja koja su u primjeni navedenog Zakona izazvala dvojbe, ili su se pokazala kao sporna. O nizu tih pitanja izjašnjavala se sudska praksa koja je korištena u referatu da bi se pokazalo u kojim okvirima je određena materija raspravljana.

Ključne riječi: zakup, poslovni prostor.

Nacrt Zakona o obveznim odnosima ustanovu promijenjenih okolnosti (clausula rebus sic stantibus) uređuje u značajnoj mjeri drukčije no što je ona uređena u Zakonu o obveznim odnosima koji je preuzet 1991. godine. To se poglavito odnosi na sam pojam i učinke koje promijenjene okolnosti trebaju stvoriti kako bi pogođena strana stekla odgovarajuća prava, na sama prava te strane te na okolnosti koje sud uzima u obzir pri odlučivanju.
Te promjene povod su sustavnom prikazu ove ustanove prema preuzetom ZOO-u, pri čemu su uzeti u obzir i tekst propisa i domaća pravna književnost, ali i sudska praksa koja je razriješila neka otvorena pitanja. Na odgovarajućim mjestima prikazana su i rješenja u poredbenom pravu (njemačkom, švicarskom, francuskom, talijanskom, engleskom). 
Rad je strukturiran tako da se - usporedno promatrajući postojeća rješenja i rješenja Nacrta - najprije izlažu pretpostavke primjene ustanove, gdje se odvojeno razmatraju naplatnost ugovora i ostale pretpostavke, a zatim pravni položaj pogođene strane i njenog suugovaratelja, gdje je značajna nova mogućnost pogođene strane da zahtjeva ne samo raskid nego i prilagodbu ugovora novonastalim okolnostima. Nakon toga izlažu se okolnosti o kojima sud vodi računa pri odlučivanju o raskidu odnosno izmjeni ugovora, a na kraju posljedice raskida i dužnost obavještavanja koju ima pogođena strana.

Ključne riječi: obvezno pravo, ugovor, promijenjene okolnosti, klauzula rebus sic stantibus, Nacrt Zakona o obveznim odnosima, promijenjene okolnosti u poredbenom pravu 

Potpisujući Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, 29. listopada 2001. u Luxembourgu, Republika Hrvatska je preuzela brojne obveze (političke, gospodarske, pravne i druge), (u nastavku SSP). To je početak procesa usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s acquis communautaire (francuski izraz pravna stečevina EU). Osnovne odredbe o usklađivanju nacionalnih propisa s acquis communautaire sadržane su u Glavi VI., Poglavlja 3. Ugovora o osnivanju Europske zajednice. To se odnosi i na proces potpunog usvajanja i provedbe acquis communautaire u radnom (i socijalnom) području (odnosima). Pravna stečevina nije samo pravo u užem smislu, jer obuhvaća: sadržaj, načela i političke ciljeve osnivačkih ugovora, zakonodavstvo usvojeno na temelju osnivačkih ugovora te presude Europskog suda pravde, deklaracije i rezolucije koje je EU usvojila, mjere koje se odnose na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, mjere koje se odnose na pravosuđe i unutarnje poslove te međunarodne ugovore koje je sklopila Europska zajednica, kao i ugovore zaključene između država članica s trećim zemljama u području djelovanja EU. 
U ovom radu se izdvajaju područja acquis communautaire: slobodno kretanje osoba, socijalna politika i zapošljavanje, a posebno se piše o radnom zakonodavstvu Republike Hrvatske u procesu harmonizacije s acquis communautaire.

Ključne riječi: acquis communautaire, radno zakonodavstvo, harmonizacija prava, direktiva.