Razlozi pokretanja Studija

Moderna, racionalna, učinkovita i ekonomična javna uprava nužna je pretpostavka funkcioniranja svake državne, područne ili lokalne zajednice. Javna uprava svakodnevno se suočava s brojnim složenim poslovima od općeg društvenog interesa, koje mora zakonito i kvalitetno obavljati kako bi životni standard stanovnika na području njezina djelovanja bio što je moguće viši, a dostupnost javnih usluga ovim osobama što jednostavnija. Kako bi mogla odgovoriti kompleksnim i relativno promjenjivim zahtjevima društva, javna uprava, tj. službenici zaposleni u njoj, trebaju biti dobro upoznati s općim potrebama građana i poduzetnika te sposobni pravovremeno poduzeti mjere koje će doprinijeti gospodarskom boljitku, ali i korištenju socijalnih i drugih prava građana, uz istovremeno zadovoljavanje društvenih potreba zajednice. Pri tome je, s ciljem zaštite prava i pravnih interesa pojedinaca, ali i općeg interesa same zajednice, javna uprava u radu vezana načelom zakonitosti, slijedom čega u postupanju primjenjuje brojne nacionalne pravne propise koji uređuju vrlo divergentna upravna područja. Broj pravnih propisa koji uređuju postupanje javne uprave već je danas značajno povećan implementacijom međunarodnih pravnih izvora, a posebice dijela pravne stečevine Europske unije u domaći pravni sustav. Nezakonito postupanje uprave dovodi do značajne anomalije u društvu, koja se očituje u kršenju subjektivnih prava pojedinaca, ali i nanošenju znatne materijalne štete samoj zajednici kojom upravlja. Stoga je zakonito, pravilno, učinkovito i ekonomično obavljanje provedbenih poslova na svim razinama vlasti nužna pretpostavka napretka svake moderne i demokratske države.
 
No, kvaliteta rada javne uprave danas se u Hrvatskoj ne može ocijeniti zadovoljavajućom. U izvještajima o stanju u javnoj upravi izrađenima prijašnjih godina nadležna tijela Europske unije utvrdila su kako bi Republika Hrvatska što prije trebala ustrojiti javnu upravu neovisnu od političke vlasti, profesionalizirati rad javnih službenika te unaprijediti sustav obrazovanja za javnu upravu, kao i sustav usavršavanja za postojeće upravne službenike. Kao značajan razlog nedostatne kvalitete ustroja i rada hrvatske javne uprave u Izvještaju o napretku Hrvatske koji je Europska komisija uputila Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu 2008. godine istaknut je problem visokoškolskog obrazovanja državnih službenika te se u tom smjeru sugerira poduzeti daljnje korake. Ova tvrdnja Komisije zasnovana je ponajprije na činjenici da je u hrvatskoj državnoj upravi danas zaposleno čak više od 50% službenika sa srednjom stručnom spremom, a službenici koji imaju višu ili visoku stručnu spremu nerijetko nemaju odgovarajuće zanimanje. U tijelima lokalne i područne samouprave struktura stručnih kvalifikacija pokazuje još lošije rezultate.
 
Stoga su nužna pretpostavka zakonitog, pravilnog, učinkovitog i ekonomičnog postupanja javne uprave dobro educirani javni službenici, tj. osobe koje rade u tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti te obavljaju djelatnosti koje su zakonom i propisima utvrđene kao javne službe. Osposobljavanje javnih službenika za zakonit, pravilan, učinkovit i ekonomičan rad bazično se odvija u okviru upravnih studija koji se provode na više hrvatskih fakulteta i veleučilišta, a završetkom kojih polaznici stječu opća upravna znanja potrebna upravnim generalistima. No, stjecanje općih upravnih znanja ipak nije dostatno kako bi se ostvario ovaj cilj, već se od javnih službenika očekuje cjeloživotno razvijanje i unaprjeđenje njihovih radnih sposobnosti, a posebno specifičnih znanja usmjerenih na posebna upravna područja u kojima ove osobe djeluju. Ovaj vid, cjeloživotnog, specijalističkog obrazovanja danas se u Hrvatskoj najčešće provodi putem različitih seminara, radionica i savjetovanja. Međutim sustavno nadograđivanje općih znanja te stjecanje specifičnih najpotpuniji je model razvijanja znanja, vještina i kompetencija potrebnih za podizanje kvalitete rada u javnoj upravi. Isto je prepoznao i važeći Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te je po završetku stručnih studija predvidio mogućnost nastavka obrazovanja na specijalističkim diplomskim stručnim studijima. Slijedom toga, Specijalistički diplomski stručni studij javne uprave stručnim prvostupnicima javne uprave omogućio bi sustavno i cjelovito stjecanje znanja, vještina i kompetencija iz pravnih disciplina javne uprave, čime bi se popunio trenutni nedostatak studijskih programa prilagođenih specifičnim potrebama stručnjaka u javnom sektoru na prostoru Primorsko-goranske, Istarske i Ličko-senjske županije.
 
Studij nadalje doprinosi ujednačavanju standarda i kvalitete hrvatskog visokoobrazovnog sustava studiranja javne uprave s europskim obrazovnim sustavima studiranja javne uprave, a što je još 1995. godine utvrđeno i jednim od uvjeta za pridruživanje novih država članica Europskoj uniji. Ovaj Studij ujedno ide u prilog nacionalnom sustavu akademskih i stručnih naziva utvrđenih Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj upravi (Narodne novine, br. 77/07., 13/08., 81/08.) i drugim propisima donesenim posljednjih godina, kojima je otvorena mogućnost zapošljavanja stručnih specijalista javne uprave na odgovarajućem broju radnih mjesta u državnoj upravi. On ide u prilog i Strategiji reforme državne uprave za razdoblje 2008-2011. donesene od Vlade Republike Hrvatske u ožujku 2008. godine, a koja inzistira na sustavu obrazovanja i usavršavanja državnih službenika putem permanentne izgradnje znanja, vještina i kompetencija koje se odnose na menadžment u javnom sektoru, druga upravno-tehnička znanja i vještine, poznavanje politoloških i ekonomskih problema te stjecanje pravnih, financijskih i drugih znanja, vještina i kompetencija nužnih za efikasno obavljanje upravnih poslova na svim razinama sustava državne uprave.